80 godina od bošnjačkih antifašističkih rezolucija

U oktobru i novembru 1941. godine Bošnjaci su širom Bosne i Hercegovine, od Prijedora, Banja Luke, Sarajeva, Zenice do Mostara, Trebinja i drugdje, ustali protiv ustaških i nacističkih zločina nad svojim komšijama Srbima, Jevrejima i Romima.

Bošnjaci su 1941. bili jedini evropski narod koji je podigao glas protiv ustaške i nacističke tiranije i rasnih zakona. Sarajevska, Banjalučka, Zenička, Mostarska i druge antifaštičke rezolucije svjedoče o kolektivnom osjećanju Bošnjaka u vrijeme tog mračnog perioda fašizma. Gotovo svi ugledniji bošnjački politički radnici, intelektualci i vjerska ulema potpisnici su antifašističkih rezolucija. To su dokumenti civilizacijske vrijednosti. Oni su stvarni temelj i kasnije antifašističke borbe u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995. Oni su zapravo stvarni odgovor na pitanje: ko su Bošnjaci? Bošnjaci su antifašistički evropski narod koji vijekovima nastoji očuvati i unaprijediti pluralistički karakter i tolerantni duh svoje zemlje.

Bošnjaci nisu dozvolili da ideja antifašizma u Bosni i Hercegovini ijednom bude poražena, pa ni tih 1941. i 1942. godine.  Nisu dozvolili da opasne ideologije isključivosti nadvladaju progresivne ideologije inkluzije, integracije i pluralizma koje nastoje osloboditi ljudski potencijal.

Bošnjaci stoje čvrsto na strani onih koji vjeruju da je antifašizam dragocjeno naslijeđe čovječanstva. Njihovo historijsko iskustvo nudi vrijedne lekcije za evropsko društvo u cjelini. Posebno njihova posvećenost unapređenju međunacionalnog dijaloga i tolerancije kao stubova bosanskohercegovačke države i društva. 

Alija Izetbegović je često u svojim istupima govorio o antifašističkoj tradiciji Bošnjaka i potvrđivao je u svojim nastojanjima i djelovanju:

«Naš cilj je demokratska, sekularna država, u kojoj niko neće biti proganjan zbog svoje vjere, nacije ili političkog uvjerenja.»

«Konceptu jednonacionalnih, jednovjerskih i jednostranačkih paradržava – kažem to u množini – mi suprotstavljamo naš  koncept slobodne i demokratske Bosne. Mržnji i netoleranciji mi suprotstavljamo demokratiju i toleranciju.»